Agonija na KBC-u Rijeka se nastavlja
članak objavljen: 13.02.2010.RIJEKA - Na terapiju skupim lijekovima koji se plaćaju iz bolničkog paušala prema novoformiranoj listi na Klinici za onkologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka u ovom trenutku čeka se dva mjeseca, potvrdila nam je predstojnica ove klinike dr. Marija Petković. Osim skupih citostatika, koji se plaćaju iz sredstava klinike, onemogućeno je i davanje suportne terapije koja olakšava liječenje i svakodnevicu oboljelih od karcinoma, poput suspenzija za apetit ili bifosfata za jačanje kostiju. Prema riječima dr. Petković, u ovom trenutku u riječkoj su bolnici zbog listi čekanja kao posljedica nedostatnih bolničkih sredstava najugroženiji životi oboljelih od raka pluća i gastrointestinalnih karcinoma, a uskoro bi se u ovu skupinu mogle svrstati i žene s karcinomom dojke. Drugim riječima, u riječkoj bolnici upitno je liječenje, a posljedično i životi, oboljelih od najčešćih vrsta karcinoma. Predstojnica Klinike za onkologiju i radioterapiju u ovom je trenutku na godišnjem, ali zbog situacije koja se iz dana u dan pogoršava, najvjerojatnije će podnijeti ostavku na svoju funkciju jer, kako kaže, ne može odgovornost za ovakvo liječenje preuzeti na sebe.
- Doista ne mogu prihvatiti tvrdnju da se terapija kod nas daje i kad treba, i kad ne treba. U svom radu susrećem teško bolesne pacijente i njihove obitelji, a njima se ne može naprosto poručiti: »Idite kući umrijeti«. Više sam puta isticala da metastatska bolest uz današnju terapiju ne znači istovremeno i smrtnu presudu. Primjerice, nedavno nam je umrla jedna pacijentica koja se kod nas od metastatskog karcinoma dojke liječila 15 godina. Umrla je od moždanog udara. Također, ne slažem se s izjavom da dajemo lijek onome kome više ne treba jer postoji nešto što se zove palijativna terapija koja je prihvaćena posvuda u svjetskoj medicini. Mi onkolozi se u tom slučaju zalažemo za pravo na dostojanstvenu smrt i gledamo to drugačije od ravnatelja, objašnjava dr. Petković.
Ona dodaje da je riječka Onkologija uvijek poslovala vrlo štedljivo; kad je polovicom prošle godine formirana kvota od 950 tisuća kuna, troškovi su se uspijevali pokriti. Formiranje listi čekanja počinje paralelno sa spuštanjem limita klinike na 650 tisuća kuna, što je naprosto nedovoljno za pokrivanje terapija lijekovima čija se cijena kreće između deset i dvadeset tisuća kuna, kao i za onu terapiju koja na mjesečnoj razini i nije toliko skupa, ali se prima pune dvije godine.
Posebno licemjernim stavom. dr. Petković drži mahanje listom skupih lijekova kao načinom za izbjegavanje trošenja bolničkih sredstva. Osim što na listi skupih lijekova nedostaju brojni lijekovi prijeko potrebni u onkološkoj terapiji, bolnicom trenutačno kola neslužbeno izvješće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, prema kojem će lista skupih lijekova praktički nestati kad su u pitanju citostatici. Navodno će na novoj listi skupih lijekova biti zadržana svega četiri citostatika, a među njima su sutent i herceptin.
Ostavku na svoju funkciju već je ranije ponudio dr. Žarko Mavrić, predstojnik najvećeg i najskupljeg sustava od svih sastavnih dijelova riječkog KBC-a, Klinike za internu medicinu. Ovoj klinici zbog Odjela gastroenterologije i terapije onkoloških pacijenata na njemu nedostaje oko 1,2 milijuna kuna, a ako se tome pridodaju i potrebe drugih odjela, cjelokupan iznos se približava svoti od dva milijuna kuna manjka u sustavu koji trenutačno raspolaže s 4,2 milijuna kuna namijenjenih lijekovima i potrošnom materijalu.
Ravnatelj, međutim, nije prihvatio ostavku dr. Mavrića, koji kaže da se kao predstojnik osjeća odgovornim za cjelokupno stanje, ali ne i krivim. Mavrić upozorava da financijske probleme njegove klinike ne stvaraju samo skupi lijekovi za onkološke pacijente s Odjela gastroenterologije te kao velike potrošače navodi i Zavod za dijalizu te jedinicu interventne kardiologije. Ukratko, sve odjele na kojima se liječe životno ugroženi pacijenti.
Jedino rješenje postojećeg alarmantnog stanja u liječenju bolesnika, ali i cjelokupnog funkcioniranja riječkog KBC-a, dr. Mavrić vidi u povećanju mjesečnog bolničkog limita, kojem sa sadašnjih 47,8 milijuna kuna preostaje samo gomilanje dugova, povećavanje listi čekanja i frustriranih liječnika koji ne mogu liječiti svoje pacijente.
