Akutna limfocitna leukemija je bolest kod koje u krvi ili koštanoj srži nalazimo nezrele, abnormalne limfocite. U normalnim okolnostima, limfociti su stanice koje se bore protiv infekcija. Koštana srž zajedno s drugim organima limfnog sustava proizvodi limfocite. Koštana srž je spužvasto tkivo unutar velikih kostiju u tijelu. Koštana srž proizvodi crvene krvne stanice/eritrocite (koje prenose kisik i druge tvari do svih tkiva u tijelu), bijele krvne stanice/leukocite (koje se bore protiv infekcije) i pločice/trombocite (sudjeluju u procesu zgrušavanja krvi).

 Slika: Kako nastaju krvne stanice

Normalno, koštana srž stvara stanice, pod imenom blastociti, koji se razvijaju (sazrijevaju) u nekoliko različitih vrsta krvnih stanica koje imaju specifične funkcije u organizmu. Limfociti se nalaze u limfi, koja je bezbojna, vodenasta tekućina prisutna u limfnim žilama i limfnim prostorima. Limfne žile su dio limfnog sustava, koji je sačinjen od tankih cjevčica koje se granaju, poput krvnih žila u sve dijelove tijela. Duž mreže žila nalaze se grupe malih organa u obliku zrna koji se nazivaju limfni čvorovi. Skupine limfnih čvorova nalaze se u pazušnoj jami, u zdjelici, vratu i abdomenu. Slezena (organ u gornjem abdomenu koji stvara limfocite i filtrira stare krvne stanice iz krvi), timus (mali organ ispod grudne kosti) i krajnici (organ u grlu) također su dio limfnog sustava.


 Slika: Imunološki sustav

Limfociti se bore protiv infekcije proizvodeći tvari koje se nazivaju protutijela, koja napadaju strane mikroorganizme u tijelu. Kod ALL, limfociti u razvoju ne sazrijevaju i postaju prekobrojni. Stanice se množe brzo i zamjenjuju normalne stanice. Do propadanja koštane srži dolazi kad maligne stanice zamjene normalne elemente koštane srži. Osoba postaje osjetljiva na krvarenje i infekcije zbog toga što je smanjen broj normalnih krvnih stanica. Nezreli limfociti također se sakupljaju u limfnim tkivima i uzrokuju oticanje tkiva. Limfociti mogu istisnuti druge krvne stanice u krvi i koštanoj srži. Ukoliko koštana srž ne može proizvesti dovoljno crvenih krvnih stanica koje bi prenosile kisik, može doći do razvoja anemije. Vrlo često koštana srž ne može proizvesti dovoljno krvnih pločica/trombocita kako bi se krv normalno zgrušavala, te može puno lakše doći do krvarenja i/ili nastanka modrica. Maligni limfociti također mogu prodrijeti u druge organe, kralježničnu moždinu i mozak. ALL napreduje brzo i može se javiti i kod odraslih i kod djece, a i liječenje će u tom slučaju biti različito. Često je teško dijagnosticirati ALL. Rani znakovi mogu biti slični gripi ili drugim čestim bolestima. Akutna limfocitna leukemija odgovorna je za 80% akutnih leukemija dječje dobi, s najvećom učestalošću u dobi između 3 i 7 godina. ALL se također javlja kod odraslih osoba, gdje obuhvaća 20% svih leukemija. Izgleda da većina slučajeva nema nekog jasnog uzroka. Međutim smatra se da zračenje, neki otrovi poput benzena, kao i neka kemoterapijska sredstva doprinose razvoju leukemije. Abnormalnosti kromosoma mogu također igrati ulogu u razvoju akutnih leukemija. Rizični faktori za akutnu leukemiju uključuju Downov sindrom, brata ili sestru s leukemijom i izlaganje zračenju, kemikalijama i lijekovima. Učestalost pojave leukemije je 6 od 100,000 ljudi.

Slijedeći tekst se odnosi za odrasle oboljele od akutne limfocitne leukemije. Tekst koji se odnosi za djecu oboljelu od akutne limfocitne leukemije pročitajte ovdje.

Izvor:

  • www.leukaemia.org
  • www.hull.hr
  • www.cancer.gov