Kako do skupih lijekova?
članak objavljen: 20.04.2009.U Hrvatskoj godišnje od raka oboli oko 21 tisuća ljudi, a umre oko 13 tisuća. Postoje velike nejednakosti u liječenju pacijenata oboljelih od raka između europskih zemalja, a jedna od takvih zemalja je i naša. Nejednakosti će se povećavati u ovim teškim vremenima uzrokovanim ekonomskom krizom. U našoj zemlji se kontinuirano kasni sa stavljanjem inovativnih lijekova na listu HZZO-a. Dalje, nema jasnih kriterija za stavljanje pojedinog lijeka na listu skupih lijekova. Čak nemamo ni jasne definicije skupog lijeka. Problemi su i sa lijekovima za liječenje rijetkih tumora, jer mnogi od njih koji su registrirani u Europi, kod nas ovom politikom upravljanja nikad neće ni biti.
Nedostupni inovativni lijek koji se nalazi na Osnovnoj listi
Prema podacima Hrvatskog registra za rak, od karcinoma debelog crijeva godišnje oboli oko 2800 ljudi, a polovica od te brojke umire. Na dijagnostičke pretrage, npr. Na kolonoskopiju, koja je preduvjet za dijagnosticiranje raka debelog crijeva, se čeka preko 6 mjeseci. Gotovo pola novodijagnosticiranih se otkrije u poodmakloj fazi, kada već imaju metastatsku bolest. U metastatskoj bolesti se imunološka terapija ne primjenjuje kod velikog broja bolesnika, iako su pojedini lijekovi kao Avastin, čak i na Osnovnoj listi lijekova HZZO-a. Međutim, nisu dostupni svim pacijentima kojima je potreban jer se financiraju iz bolničkih proračuna koji su premali.
Nedostupni inovativni lijekovi koji nisu na listi HZZO-a
U posljednjih 35 godina incidencija karcinoma štitnjače porasla je u Hrvatskoj više od 9 puta u žena i oko 4 puta u muškaraca. Prilikom svakog prekida hormonske suspresijske terapije, zbog godišnjeg praćenja bolesnika, bolesnici ulaze u stanje hipotireoze, koja dovodi do značajnijih promjena u fizičkom, psihološkom i socijalnom životu bolesnika. Simptomi mogu trajati i do 10 tjedana. Postupak prekida hormonske supresijske terapije se može izbjeći primjenom inovativnog lijeka Thyrogen. Cijena jednog pakiranja je ujedno i cijena godišnje terapije koja iznosi 5.500 kn. Trenutno oko 350 bolesnika bi trebali ovaj lijek. Za sada na tržištu ne postoji sličan pripravak s kojim bi se lijek Thyrogen mogao uspoređivati. Usporedba troškova može se učiniti s postupkom pri prekidu supresijske terapije kojom se bolesnika dovodi u stanje hipotireoze, u kojoj je nesposoban za rad do 10 tjedana. Prednost Thyrogena za bolesnike je što se ne bi uvodili u hipotireozu, a s druge strane smanjio bi se broj bolesnika kojima je potrebna hospitalizacija i broj skupih dijagnostičkih pretraga. Struka je dala pozitivno mišljenje za primjenu Thyrogena, međutim HZZO smatra da je isplativije držati bolesnika na bolovanju do 10 tjedana i podvrgavati ga skupim dijagnostičkim pretragama. Umjesto da se smanji broj bolesnika kojima je potrebna hospitalizacija, HZZO ih povećava jer ne želi staviti inovativni lijek na listu lijekova, unatoč pozitvnim preporukama struke i unatoč potrebama pacijenata.
Za bolesnike koji boluju od hepatocelularnog karcinoma jetra također nema trenutno učinkovite terapije na listi HZZO-a. Rak jetre je šesti najčešći oblik raka u svijetu i treći svjetski glavni uzrok smrti kao posljedice raka. U listopadu 2007. godine Europska komisija je odobrila lijeka Nexavar za liječenje pacijenata s hepatocelularnim karcinomom. Odluka Europske komisije je temeljena na pozitivnim podacima studije koja je pokazala da je Nexavar za 44% produžio ukupno preživljavanje kod pacijenata sa hepatocelularnim karcinomom. Lijek je odobren u više od 40 zemalja. Međutim, u našoj zemlji još uvijek nije na listi, jer HZZO-u ovaj lijek nije ekonomski prihvatljiv.
Nedostupni lijekovi siročad za liječenje rijetkih tumora
Od sarkoma, rak koji se razvija u vezivnom tkivu (kosti, mišići, masti i sl.), godišnje oboljeva 200-tinjak ljudi. Sarkomi su rijetki tumori koji se dijele u dvije veće grupe: mekotkivne sarkome i sarkome kostiju. Obuhvaćaju 1% od ukupno svih malignih oboljenja, međutim kod djece i mladih su učestaliji. Sarkomi se često krivo dijagnosticiraju jer se zamjenjuju sa sportskim ozljedama. Kada se dijagnosticiraju, često su već veliki i neoperabilni. Mnoge podvrste sarkoma, a ima ih preko 50, su otporne na terapiju. Jedan od novih lijekova koji je registriran u Europi za liječenje metastatskih sarkoma je lijek Yondelis koji spada u skupinu lijekova siročad, koji su namijenjeni za dijagnozu, prevenciju i liječenje po život opasnih stanja ili bolesti od kojih boluje manje od pet osoba na deset tisuća osoba u Europskoj uniji. Ti lijekovi nisu profitabilni za farmaceutsku industriju, jer se trošak stavljanja takvog lijeka na tržište ne može nadoknaditi kroz njegovu prodaju. Svjetske vlade i udruge pacijenata naglašavaju potrebu za ekonomske inicijative koje će ohrabriti farmaceutske tvrtke za razvoj i prodaju ovakvih lijekova. U Europi i Americi se u posljednjih nekoliko godina ulažu dodatni napori kako bi se organizirale kliničke studije. Nažalost u našoj zemlji kliničke studije se ne provode i našim pacijentima treba omogućiti pristup studijama koje se provode u inozemstvu. Činjenica da se za sarkome rjeđe rade klinička istraživanja zbog malog broja pacijenata te da je zbog toga novih citostatika za sarkome malo i da su izuzetno skupi, baš zato se oboljelima mora olakšati borba protiv bolesti na način da troškove liječenja osigura država.
Iz svega proizlazi da je kod nas prisutna recesija u liječenju. Naš zdravstveni sustav je postavljen tako da će čovjek prije umrijeti nego dobiti liječenje koje možda nije garancija za izlječenje, ali ipak daje 20-30% šanse, šest, devet mjeseci, a možda i više. Za nekoga je tih par mjeseci važnije nego cijeli život. U liječenju pacijenata ne smije biti diskrimancije na financijskoj osnovi, mjestu prebivanja, vrsti i fazi bolesti i vremenu pružanja zdravstvene usluge. Nažalost, u zadnjih nekoliko godina svjedoci smo sve češćih tragičnih ljudskih sudbina u kojima su pacijenti umrli čekajući lijek. Vrijeme je da HZZO zaista počne raditi u interesu svojih osiguranika.
Što radi civilno društvo?
Koalicija udruga u zdravstvu najavljuje seriju tribina pod zajedničkim nazivom "Dostupnost lijekova i ortopedskih pomagala". Prva tribina "Kako doći do skupih lijekova" održati će se 22. travnja 2009., u Centru za ljudska prava, Kralja Držislava 6, Zagreb s početkom u 11:00 sati.
Uvodna izlaganja na tribini održati će predstavnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, specijalisti za područja onkologije, hematologije, reumatologije i virologije i predstavnici civilnih udruga.
Pozivamo građane te stručne i državne ustanove da se pridruže raspravi i medije da o tome obavijeste javnost.
Udruga „Za novi dan“
