Leukemije se primarno dijele u dvije velike grupe. Jedna grupa su akutne leukemije, a druga kronične. Svaka od tih grupa dijeli se u dva tipa. Ovisno o vrsti stanica koštane srži koje su zahvaćene malignom pretvorbom leukemije se dijale na limfocitne i mijelocitne.
Akutna i kronična limfocitna leukemija događa se u limfocitima krvi i koštane srži te u stanicama limfnih čvorova. Ta bolest karakterizirana je povećanjem onih organa koji sudjeluju u radu imunološkog sustava čija su glavna komponenta limfociti. U bolesnika s akutnom ili kroničnom leukemijom može doći do povećanja limfnih čvorova, slezene ili tonzila.
Akutna i kronična mijelocitna leukemija zahvaća stanice koje tvore granulocite, stanice koje brane naš organizam od bakterija, gljivica ili drugih infektivnih čimbenika. U tih bolesnika u pravilu nema povećanja limfnih čvorova ili tonzila. U bolesnika s kroničnom mijelocitnom leukemijom karakterističan je znak povećanje slezene koje je u nekim slučajevima prvi znak bolesti i dovodi bolesnika k liječniku.
Slika 1.
Koštana srž (MGG, 1:1000): akutna limfocitna leukemija, ALL-L1
Slika 1.
Koštana srž (MGG, 1:1000): akutna limfocitna leukemija, ALL-L1
Slika 2.
Koštana srž (MGG, 1:1000): akutna mijelocitna leukemija, AML-M2
Slika 3.
Periferna krv (MGG, 1:1000): izrazito povećan broj leukocita (granulocita) u perifernoj krvi bolesnika s kroničnom mijeloičnom leukemijom
Slika 4.
Periferna krv (MGG, 1:1000): brojni zreli limfociti u bolesnika s kroničnom limfocitnom leukemijom
