Mamografija je najučinkovitija, neinvazivna, rendgenska metoda pregleda dojki, kod koje se koristi specijalno građen rendgenski aparat (mamograf), kojeg odlikuje posebno konstruirana rendgenska cijev koja emitira zrake male energije (oko 20 kV). Upotrebljava se kao klinička mamografija - u dijagnostici nejasnih kliničkih nalaza kod simptomatskih pacijentica, mamografija za rano otkriće raka dojke - u dijagnostici klinički okultnog karcinoma i kao screening mamografija - metoda probira kod asimptomatskih pacijentica.
Mamografija je medicinska tehnika koja se koristi posebno dizajniranim niskim dozama X zraka uz visoki kontrast i filmove visoke razlučivosti koji omogućuju stvaranje slike unutarnjeg tkiva dojke. Na takvim se slikama mogu jasno uočiti promjene koje već jesu kancerozne ili bi to mogle postati. Tijekom samog postupka dojka se smjesti između dviju ploča koje ju stisnu, ponekad i do boli, no taj postupak je potreban kako bi se izjednačila gustoća tkiva i uočile eventualne i najmanje nepravilnosti. Također na taj se način smanjuje i količina radijacije koja je potrebna, jer za prolaz kroz tanji sloj tkiva je potrebna manja količina X zraka. Osim toga i čvrst pritisak smanjuje mogućnost pomicanja te su slike jasnije i preciznije.
Dojke su izložene niskoj dozi radijacije od 0,1 do 0,3 RAD-a (radiation absorbed dose) po slici, što je otprilike koliko i naše cijelo tijelo primi uslijed normalne radijacije Zemlje na sjevernoj polutci, tijekom 6 mjeseci. Kao i kod bilo kojeg postupka dijagnostike X zrakama, tamo gdje je tkivo gušće apsorbira se nešto od energije radijacije. Manje gusto tkivo propušta više radijacije. Kontrast koji se dobije na slici označava različite gustoće tkiva, koje predstavljaju promjene, a ne mogu se otkriti ručnim pregledom.
Mamografija se koristi i za screening (probir), tj. preventivne preglede i za dijagnostiku. Na preventivne preglede idu žene koje nemaju nikakvih simptoma i obično se rade po dvije slike svake dojke. Takvi pregledi obično otkriju kvržice koje se ne mogu napipati ručnim i samo pregledima, pa se procjenjuje da u dobi između 40 i 50 godina preventivni pregledi mogu smanjiti rizik od smrtnosti uslijed ranog otkrivanja i intervencije za 17%. U starijoj dobnoj skupini od 50 do 60 godina taj postotak je čak i viši, između 25 i 30%. Stručnjaci preporučuju regularne mamografije za žene iznad 40 godina iako ne postoji konzensus koje su optimalne frekvencije. U svakom slučaju svi se slažu da bi to trebalo biti jedanput u godini ili jedanput u dvije godine.
Dijagnostička mamografija provodi se kad već postoji neka sumnja, kada žena osjeća određene promjene ili kad prethodni preventivni mamogrami pokažu potrebu za to. Dijagnostički mamogrami su ekstenzivniji, te je izloženost X zrakama nešto viša, ali još doze nisu veće od 0,3 rada.
- Razlikuju se nativna mamografija, kod koje se obavlja snimanje dojki bez uporabe dodatnih pomoćnih ili kontrastnih sredstava, MR-mamografija i scinti-mamografija. Kod nativne mamografije vrlo je važno pravilno namještanje dojki kod snimanja. Pri tome se obvezatno koriste dva položaja: profilni i kraniokaudalni. Veoma je bitno prikazati cijelu dojku, jer se tumori mogu nalaziti blizu stijenke prsnog koša i ostati neotkriveni. Dijagnostička točnost ove metode procjenjuje se na 85 - 90%. Ako se nešto na mamogramu (rendgenska snimka dojki) naziva vjerojatno dobroćudnim izgledi da će to biti rak manji su od 2%. Postotak lažno pozitivnih mamograma (koji pokazuju nešto abnormalno kad toga nema) je 6 - 10%.
- Galaktografija je vrsta mamografije kada se koristi kontrastno sredstvo koje se ubrizgava u mliječne kanaliće. Tehnika je osobito pogodna kod patološkog iscjedka iz bradavica dojke.
- MR-mamografija (MRM) koristi tehniku magnetske rezonancije. Pri tome pacijentica leži na specijalno konstruiranom ležaju u položaju na trbuhu. Radi se 30 do 50 presjeka prije i nakon injiciranja paramagnetskog kontrastnog sredstva (Gd-DTPA). Radi se o izvanrednoj metodi čija dijagnostička točnost leži oko 98% za invazivne malignome preko 4 mm. Osobito je omiljena tehika u diferencijalnoj dijagnostici recidiva, odnosno ožiljkastih promjena na dojci, multifokalnih ili bilateralnih promjena, u procjeni preoperativnih rezultata kod neoadjuvantne primjene kemoterapije ili zračenja, kod negativnog nalaza mamografije i pozitivne punkcije limfnih čvorova aksile, kao i kod dojki s implantatima, gdje je nativna mamografija nemoćna. MRM nije screening metoda zbog nejasne specifičnosti, i visoke učestalosti pozitivnih rezultata kod dobroćudnih nalaza dojke (fibroadenom, proliferirajuća mastopatija, adenoza i upala dojke).
- Scinti-mamografija je nuklearno-medicinska pretraga, što znači da se radioaktivna test-supstanca (methoxy-isobutyl-isonitril MIBI vezan na tehnecij-99m) injicira intravenski, i potom prati njeno nakupljanje u dojkama. Tumorske stanice vezuju Tc-99m-MIBI u velikoj količini, što je potom lako uočljivo na mamogramu. Osjetljivost ove metode je 80 - 96% i specifičnost 84 - 100%, a primjena je ograničena kod vrlo malih karcinoma. Osobito se preporuča kod mladih pacijentica s vrlo gustim žljezdanim parenhimom, gdje je nalaz nativne mamografije negativan.
- Digitalna mamografija koristi kompjutorsku sliku dojke, dobivenu nakon konverzije rendgenskog snimka u digitalnu sliku. Pri tome kompjutorska tehnika osobito omogućava proučavanje detalja slike, koji se po potrebi mogu uvećavati ili isijecati i uspoređivati s ranijim nalazima. Digitalna mamografija smanjuje dozu radijacije i omogućuje bolje snimanje tkiva dojke, te povećanje određenih mjesta na slici radi bolje analize.
