Tumori mozga pojavljuju se u 5-15 slučajeva na 100 000 ljudi. Osnovna podjela tumora je na primarne i sekundarne. Primarni tumori su oni tumori koji su nastali od samog moždanog parenhima ili u lubanji, a sekundarni tumori su metastaze, gdje maligne stanice putem krvi dođu u lubanjsku šupljinu ili mozak. Najčešći tumori koji metastaziraju u mozak su tumori dojke i bronha.
Primarni tumori se dijele na benigne (dobroćudne) i maligne (zloćudne). Kod benignih tumora pojavljuje se problem njihovog nastanka i rasta, jer svojim obujmom vrše pritisak na okolne strukture. Drugi problem je i njihov smještaj. Ako je benigni tumor lociran u dubini moždanog parenhima ili je u kontaktu sa strukturama vitalnima za život, onda to predstavlja veliku zapreku u tretiranju problema.

Vrste tumora mozga 

Svaki tip stanica živčanog sustava daje osnovu za svoj poseban tip tumora. Prema ovoj klasifikaciji postoji veliki broj različitih tipova primarnih tumora. Najčešći su:

  • meningeom ( tumor nastao iz moždanih ovojnica)
  • neurinom (tumor nastao od tkiva živca)
  • glioblastomi, astrocitomi, ganglioneuromi. 

Kod tumorskih oboljenja u mozgu postoji jedna otežavajuća okolnost jer se neki tumori ne mogu operativno odstraniti ako se nalaze uz neke strukture koje su od vitalnog značaja za održavanje životnih funkcija.

Dijagnostika

Od dijagnostičkih metoda najzastupljenije su magnetska rezonanca i angiografija. Razvijena je i posebna metoda potpuno neinvazivne angiografije. U tumorima mozga najzastupljenija je metoda kompjutorske tomografije.

Simptomi 

Tumori mozga su specifični zbog prostora u kojem se pojavljuju. Volumen mozga je 1500-1600 ml, krv: 140 ml, likvor: 120 ml. Moguće su oscilacije, ali unutar tih brojeva. Tumori izazivaju poremećaj raspodjele volumena i uklještenje određenih dijelova mozga koji mogu davati lažno lokalizacijske slike.

Uklještenje se javlja i kod malignih i benignih tumora te kod svih drugih procesa koji povećavaju volumen, te mogu biti:

  • subfalksno
  • tentorijalno (gore i dolje)
  • okcipitalno – kroz foramen magnum prolabiraju tonzile malog mozga

Edem mozga jedna je od posljedica ekspanzivnog procesa. Razlikujemo citotoksični i vazogeni edem.

Kliničko ispoljavanje tumora:

  • oštećenje glavnih funkcija mozga: glavobolja, epi napadaj
  • simptomi zbog povećanja intrakranijalnog tlaka – nespecifični su: glavobolja, povraćanje, zastojna papila (papila stagnans)
  • simptomi specifični zbog oštećenja regije gdje se tumor nalazi – hemipareza, hemihipestezija, Jacksonova epilepsija, parapareza (parasagitalni meningeom)

Ovi simptomi ne moraju odmah biti vidljivi. Liječenje danas počinje rano zbog dobrih dijagnostičkih metoda. Specifični znaci se zato često i ne stignu razviti.

Mentalna i psihomotorna astenija

Bolesnik je usporen, letargičan, na pitanja polako odgovara, sa stankom, iskazuje blokadu u izražavanju, ali govori točno. Mogu nastati promjene ponašanja, npr. nekritičnost – na mahove se iz komunikacije isključuje pa se opet uključuje. Na simptome se malo žale, nesigurni su, pospani, imaju glavobolje. Kao da se pomire s tim smetnjama. Glavobolja se može javiti po noć i i po tome je specifična, bolesnika probudi bol. Glavobolja može biti tupa, probadajuća, različite lokalizacije. Mučnina i povraćanje mogu nastati. Npr. propulzivna povraćanja kod procesa u mozgovnom deblu.

Epi napadaji – Jacksonov tip ili klasični grand mal. Jave se u 20 – 50 % slučajeva, ovisno o autoru. Ako bolesnik od 50. god. prvi put dobije epi napadaj, a znamo da nije alkoholičar to se nikako ne smije zanemariti. Epi napadaj ne znači odmah epilepsiju.

Glioblastoma multiforme

Čini oko 20% svih intrakranijalnih tumora. Može se javiti duž cijelog SŽS-a i u svim dobnim skupinama. Najčešće u srednjoj životnoj dobi. Raste ifiltrativno i maligan je. Može se širiti po meningama sve do spinalnog kanala pa nalazimo pleocitozu u likvoru (više od 100/ml), limfocite. Operativna terapija nije dovoljno djelotvorna zbog infiltrativnog rasta. Radi se parcijalna resekcija. Indicira se radijacija i pokušava se kombinirati s kemoterapeuticima. Pokušava se i lokalna instilacija radioaktivnog joda, a isto tako i ciljana stereotaksijska radijacija. No ta su liječenja vrlo zahtjevna i još su u istraživačkoj fazi.

Astrocitom

Pojavljuje se posvuda u SŽS-u, nešto češće u malom mozgu, velikom mozgu, optičkoj hijazmi, talamusu i ponsu. Lokalizacija ovisi o dobi. Mali mozak je najčešća lokalizacija u mlađoj dobi. Tumor često ima cističnu šupljinu. Operacija je efektnija nego kod glioblastoma multiforme. Očekuju se simptomi stražnje lubanjske jame, ataksija, povraćanje. Ako se ne odstrani solitarni dio, razvijaju se recidivi. Zbog toga se operacija kombinira sa zračenjem, no to ima svoje komplikacije, kao što su oštećenje pituitarne žlijezde, veća učestalost leukemija i limfoma u kasnijoj dobi itd. Zbog toga se terapija zračenjem odgađa i rade se česte MR i CT kontrole. U likvoru nema povišenja broja stanica, bjelančevine mogu biti lagano povišene. Mogu se javiti depoziti kalcija, a definitivna dijagnoza se postavlja patohistološkom pretragom nakon operacijskog odstranjenja.

Oligodendrogliom

Oligodendrogliom je nešto rjeđi tumor. Stvara male ciste, taloži kalcij, najčešće je lokaliziran u temporalnom i frontalnom režnju. Sve dobne skupine obolijevaju, nešto češće u 30-40. godini Raste sporo, Liječi se i kirurškim zahvatom i radioterapijom. Kemoterapija ovdje nema učinka.

Primarni cerebralni limfom

Prije se smatralo da nastaje iz RES-a u mozgu. On, međutim, nastaje primarno iz B-limfocita. T-limfocitni limfomi javljaju se kod imunosuprimiranih osoba (AIDS, arteficijalna imunosupresija kod transplantacije,…). Mogu biti multifokalni, difuzno raspoređeni. Solitarnise operiraju, a kod multifokalnih napravi se stereotaktina biopsija (pomoću CT-a se odrede koordinate). Može se pokušati kortikosteroidima i zračenjem. Terapija je uspješna, ali se u 90% bolesnika javlja recidiv, što je i očekivano jer imunološki status bolesnika se vjerojatno u međuvremenu nije promijenio. U preko 80% ovih bolesnika prisutan je genom EBV-a u ovim tumorima.

Metastatski karcinom

Česte su metastaze u mozgu. Najčešće od karcinoma pluća, dojke, melanoma, bubrega, gastrointestinalnog trakta. Često se bolesniku nađe metastaza, a primarni proces se ne može naći jer je vrlo malen. Ako je solitaran, u obzir dolazi operacija, kod multifokalnih – zračenje.

Izvor:

  • www.medicinar.hr/studenti/download/neurologija.pdf

Popis bolesti